Iza željeza, cink je po važnosti drugi oligoelement u organizmu.

    Kao ni druge minerale, organizam ne može sintetizirati ni cink, već je izuzetno važan njegov unos pravilnom prehranom. Cink sa nalazi u brojnim enzimima, koji obavljaju životno važne funkcije. Rast, i obnavljanje stanica, produkcija testosterona, proizvodnja inzulina, sinteza bjelančevina samo su neki od njih. Organizam ne može deponirati veću količinu cinka, pa se kod smanjenih unosa tijekom samo sedam dana primjećuje usporen rast i razvoj mišićnog tkiva i oslabljenje imunološkog sustava.

    S obzirom da je cink neophodno potreban za normalnu proizvodnju muškog spolnog hormona i spermatozoida, njegov kronični nedostatak u organizmu muškaraca može bit ijedan od vodećih činilaca u nastanku impotencije.

    Metaboličke funkcije cinka potiču pretežno iz činjenice što je cink sastavni dio metaloenzima (karboanhidraze, alkalne fosfataze, RNA i DNA polimeraze, timidin kinaze, karboksipeptidaze i alkalne dehidrogenaze). Cink je neophodan za proces sinteze bjelančevina, kao i u izgradnji životno važne DNA koja je osnovni element stanične jezgre.
    Novija istraživanjima pokazuju da cink zauzima značajno mjesto i u funkcioniranju mozga i povoljno djeluje u terapiji šizofrenije.

Pravilnom prehranom u tijelo se dnevno unosi između 8 i 15 mg cinka, dok su dnevne potrebe od 12 mg za žene do 15 mg za muškarce.

Dobar izvor cinka u prehrani su: školjke (kamenice), grašak, puretina, govedina, pivski kvasac, rakovi, tune i iznutrice