Omega 9 masne kiseline su mononezasićene i nisu esencijalne što znači da ih tijelo može samo sintetizirati iz njihovih prekursora. Ovim kiselinama bogate su masline, kikiriki, bademi, liješnjaci, sezam i avokado. Omega 9 nezasićene masne kiseline smanjuju ljepljivost kolesterola za stijenke arterija. Njih u pravilu ne nedostaje u našoj prehrani.

Omega 6 masne kiseline su višestruko nezasićene i one su esencijalne što znači da ih naše tijelo ne može sintetizirati već ih moramo osigurati prehranom. Glavni predstavnici ovih kiselina su linolenska kiselina koja se nalazi u kukuruznom, suncokretovom i šafranikinom ulju, te gama linolenska kiselina koje ima u uljima noćurka i boražine. Ove kiseline mogu pomoći u liječenju artritisa, dijabetesa, kožnih bolesti, PMS-a i multiple skleroze. Budući da su i ove kiseline relativno dobro zastupljene u našoj prehrani treba paziti treba paziti da se ne predoziraju, jer mogu dugotrajnim prevelikim unosom dovesti do suženja krvnih žila i bronhija, povećanja tlaka, slabljenja imuniteta i pojave upalnih bolesti.

Omega 3 nezasićene masne kiseline su višestruko nezasićene i one su za naš organizam esencijalne. Glavni predstavnici ove skupine su alfa-linolenska kiselina koje ima u lanenom ulju i nešto malo u orahovom ulju, te EPA i DHA koje se nalaze u ulju plave ribe i tuljanovom ulju. Ove kiselina sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka, razvoj tromboze i koronarne arteroskleroze, smanjuju srčane aritmije, djeluju protuupalno pa se preporučuju kod reumatoidnog artritisa i ulceroznog kolitisa. Važne su za razvoj nervnog sustava i retine oka, te za kontrolu šećera u krvi. Zbog ovoga se preporučuje suplementacija omega 3 kiselinama u trudnoći. Važno je i djeci osigurati dovoljan unos ovih kiselina zbog njihove uloge u razvoju nervnog sistema i intelektualnih funkcija. Uz omega 3 kiseline treba uzimati i vitamin E koji štiti ulje od kvarenja i sprečava stvaranje slobodnih radikala.